Daily Archives: 19.03.2020

Kako smanjiti štetu

Narodna banka Srbije smanjila je referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 odsto da bi jeftinim novcem podstakla banke i privredu, ali pitanje je kakvi će biti krajnji efekti, a premijerka Ana Brnabić je najavila ulaganje dodatne 24 milijarde dinara u nove javne radove

Izvanredno stanje i njegove posledice

Nakon uvođenja vanrednog stanja jasno je da će posledice epidemije koronavirusa na privredu Srbije biti vrlo teške. Jedino nije jasno da li će mere koje je preduzela država doprineti jačanju ili slabljenju tih posledica. Odnosno, hoće li i kako država privatnim preduzećima nadoknaditi načinjenu im štetu.

HORECA: Već u prvom trenutku, dok se korona u Srbiji još nije bila ni zahuktala – a kažu da još nije na vrhuncu moći – bilo je očigledno da će HoReCa, to jest hoteli, restorani i kafei biti teško pogođeni. Jednom rečju – turizam.
Promet hotelijera smanjen je u poslednje vreme 90 odsto, izjavio je pre nedelju dana Tomislav Momirović, predsednik UO “Mona” hotela. “Naš posao u ovom trenutku ne postoji, problemi su počeli još pre nekoliko meseci, kada su prvo kineski turisti prestali da dolaze, a od tada je sve gore”, rekao je Momirović. Takođe, pad turizma, tj. sunovrat gostiju u hotelima i restoranima izazvaće pad potrošnje prehrambenih proizvoda, što znači da će trpeti proizvođači hrane. To što građani prave zalihe gubitak tih prihoda neće moći da nadoknadi. S tim u vezi, čak i ako promet prehrambenih proizvoda u trgovinama poraste, pašće promet druge robe. Sve u svemu, imaćemo i pad trgovinskih usluga.
Takođe, pad turizma izazvaće pad saobraćaja, što će dovesti do pada prometa naftnih derivata, tako da će biti pogođena i naftna industrija.
Koliko će pasti industrija u celini teško je u ovom trenutku proceniti; to će zavisiti od dužine trajanja, odnosno od dubine i širine epidemije, tj. od broja obolelih. U svakom slučaju, za malu i slabu privredu Srbije to će biti ozbiljan udarac. Već sada je jasno da predviđeni privredni rast od četiri odsto za ovu godinu neće biti ostvaren. Pitanje je, doduše, da li bi bio i bez korone, ali ovako će Vučić imati dobar razlog da se “vadi”.
Pitanje je šta na ublažavanju posledica može da uradi država. Narodna banka Srbije smanjila je referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 odsto da bi jeftinim novcem podstakla banke i privredu, ali pitanje je kakvi će biti krajnji efekti. Premijerka Ana Brnabić je najavila ulaganje dodatne 24 milijarde dinara u nove javne radove, ali je tu efekat još upitniji.

VLADINIM MERAMA POTPUNO SU, ZAPRAVO, ZAŠTIĆENI PENZIONERI I JAVNI SEKTOR, POŠTO ĆE ONI SVE PRINADLEŽNOSTI PRIMATI KAO DA JE STANJE REDOVNO, DOK JE PRIVATNI SEKTOR OSTAVLJEN NA MILOST I NEMILOST KAKO SAME EPIDEMIJE TAKO I MERA DRŽAVNE UPRAVE

JAVNI RADOVI: Zapravo, pre svega za to je potrebno napraviti, a dok se oni naprave epidemija će biti završena i, drugo, Srbija i sa ovim infrastrukturnim projektima muku muči jer nema ni firmi ni ljudi koji bi sve to mogli da urade, pa se radna snaga uvozi. Na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje kako da se ne umanjuju zarade zaposlenima koji su, ne svojom krivicom, u izolaciji, navela je da se razmišlja o tome, te dodala da će takve informacije biti dostupne preko info servisa Privredne komore.
“Tokom dana ćemo imati tačan Pravilnik o tome kako se sve firme ponašaju u takvim situacijama. Mi smo dobili i dopise od sindikata, ja sam dogovorila da se, ukoliko ima potrebe, nađemo s njima i reagujemo”, rekla je Brnabić u četvrtak 12. marta.
Ne samo, naravno, da “pravilnici” još nisu ugledali svetlo dana nego je u međuvremenu objavljeno vanredno stanje, koje je dodatno zamutilo situaciju. Tim merama kojima je država dodatno osakatila privredni život znatno su ograničene mogućnosti poslovanja, pa u skladu s tim i ostvarivanja prihoda, dok, sa druge strane, nisu predviđene nikakve mere kojima bi se preduzećima nadoknadili pretrpljeni gubici.
Vladinim merama potpuno su, zapravo, zaštićeni penzioneri i javni sektor, pošto će oni sve prinadležnosti primati kao da je stanje redovno, dok je privatni sektor ostavljen na milost i nemilost kako same epidemije tako i mera državne uprave.

ZA GRAĐANE SRBIJE PROBLEM JE ŠTO SE PREDSEDNIK ALEKSANDAR VUČIĆ NUDI ZA GLAVNOG KINESKOG SAVEZNIKA U NJENOM RATU PROTIV EVROPSKE UNIJE
Svet na ivici recesije

Kakvi će biti efekti koronavirusa na svetsku i, posebno, evropsku privredu, u ovom času nije moguće precizno reći, ali da će posledice biti vrlo ozbiljne, više nema sumnje. Naime, svetska privreda po svemu sudeći ulazi u recesiju. Kina, Japan, Evropska unija, pa i Sjedinjene Države, ako je verovati berzama, u svakom slučaju, sva je prilika neće moći da izbegnu pad privredne aktivnosti. Američki Institut za međunarodne finansije predviđa da će kineski privredni rast sa prvobitno planiranih šest pasti na četiri odsto. U isto vreme za Sjedinjene Države se kaže da se “približavaju području recesije”. Blumbergovi ekonomisti su pre dve nedelje, 6. marta, izašli s procenom da će koronavirus globalnu ekonomiju koštati 2.700 milijardi dolara. To je oko tri odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda, koji je prošle godine iznosio oko 90.000 milijardi dolara. Verovatno će naredne procene biti još nepovoljnije. Isto važi i za globalni BDP. Doskoro se predviđalo smanjenje predviđene stope rasta za jedan odsto; više neće biti iznenađenje ako budu i veće. Kada je reč o Evropi, s obzirom na to da je, ako ne računamo Kinu, ona najteže pogođena, pad bi mogao da bude i veći. U ovom času to se niko i ne usuđuje da prognozira.
Već se postavlja pitanje kako će pandemija uticati na buduću saradnju između Evrope i Kine. Naravno, na to je sada teško odgovoriti. Ono što je, međutim, izvesno jeste da će to pre svega zavisiti od Kine. Da li će ona nastaviti svoj ekonomski rat protiv Evropske unije ili će odustati od svoje agresivne politike i pokušati da odnose sa Evropom gradi na fer i transparentnim postupcima. Za građane Srbije problem je što se predsednik Aleksandar Vučić nudi za glavnog kineskog saveznika u onoj prvoj varijanti.

Mijat Lakićević
Novi magazin, 19. mart 2020.